Trackicanudi

(Saguraku- enena--- sinonim rijeÄ i saguraku- koji se kod Zeamija joÅ¡ uvijek oznaÄ ava kao Noumjetnost. RijeÄ enen- doslovno, produžetak života, nekad je oznaÄ avala skup plesovaizvoÄ enih u budistiÄ kim hramovima povodom praznika, a saguraku je tkÄ . bio dio programa.
Tokom godina stekla uže znaÄ enje- obredni ples pojedinih hramova) Kad se veliko božanstvo povuklo u svoj krÅ¡eviti dom, a svijet prekrio mrak, okupilo se osamstotina bogova na nebeskoj planini Kagu u želji da zatoÄ e srce Velikog Božanstva, teizvedoÅ¡e kaguru (sveti Å¡into ples) i zapoÄ eÅ¡e seino (po nekim tumaÄ enjima vrsta surugakua,koji je izvoÄ en nakon kagure) . MeÄ u njima bila je i Ama-no-uzume-no Miko, koja uze zavjetnestjegove priÄ vrÅ¡Ä ene na granu sakakija (sveto Å¡intu drvo) te stade izvoditi ples i pjesmu.
Njezin glas dopre do Velikog Božanstva, no bješe nejasan. Božanstvo zato otvori vrata,Zemlju ponovo svjetlost obasja. Kažu da je to bio prvi sarugaku.
U Japanu, za vladavine Kimei-tena, izlila se rijeka Hakuse, te krÄ ag, strujom noÅ¡en uplovi uoblast Jamato. Jedan dvoranin ga pokupi te u njemu otkrije nejako dijete ljupkoga lica. ShvativÅ¡i dase radi o nebeskom biÄ u, on odmah dojavi kralju o svom pronalasku. Iste noÄ i dijete se u snujavilo caru govoreÄ i da je ono reinkarnacija prvog vladara velikog carstva Å in. Tako je dijeteživjelo na dvoru i vremenom mudroÅ¡Ä u nadvisilo sve ljude u carstvu, te je sa petnaest godinapostao ministar- a car mu nadjenuo ime Å in. Karakter Å in se danas izgovara Hata. Otud mu idanaÅ¡nje ime Hata- no Kokacu.
Iz grupe karaktera Å¡to se izgovaraju Kagura, Å otoku- taiÅ¡i je izostavio kljuÄ karaktera Kami, teslijedeÄ im naraÅ¡tajima ostade samo najosnovniji Ä inilac. Kako se u kalendaru on Ä ita Saru,slike su dobile ime Saru-gaku i to zato Å¡to se mogu Ä itati kao tanoÅ¡imi (radost saopÄ avanja) ai zato Å¡to se izvode iz Kogure.
Cvijet, zanimanje, neobiÄ nost tri su pojma Å¡to iz istog duha izviru. Je li moguÄ e cvijetsaÄ uvati?? Jer cvijet je neobiÄ an baÅ¡ zato Å¡to samo kratko vrijeme cvijeta. SliÄ no vrijedi i zaNo glumca: ako izbjegne krutost u glumi, cvijet Ä e se odmah pojaviti, neobiÄ nost Ä e dobiti izanimanje publike probuditi. Glumac koji Å¡irokim repertoarom vlada je kao Ä ovjek koji posjedujesjeme svakog cvijeta.
Cvijet je zapravo osjeÄ anje neobiÄ nog, „ stanje duha Ä ije sjeme znalac glumaÄ kogzanata poznaje“ .
Pravilo usmene tradicije glasi: „ Pjesma, ples, hataraki, stav tjelesni, korak- sve su to pojavnioblici istog duha „. Ukoliko glumac prida takav znaÄ aj svojoj igri, kao da sam sebe želiuvjeriti u istinitost svoje igre, svijet koji sluÅ¡a i gleda upuÄ ivati Ä e samo pohvale, dakle glumacÄ e postiÄ i neobiÄ nost.
Nadalje, glumac koji savrÅ¡eno pokretom vlada, potpuno se s likom poistovjeÄ uje i gubi svaku svijest o oponaÅ¡anju.
TumaÄ No teatra mora poznavati deset tipova liÄ nosti. Posjeduje li svih deset, gledaocu Ä e bitineobiÄ an, jer Ä e imati na raspolaganju velik repertoar i dulje Ä e trebati da ga Ä itavog iscrpi, akad doÄ e na poÄ etak opet Ä e biti neobiÄ an. U stvari, istinski glumac Ä e utisak neobiÄ nogostaviti ako se ne ponovi jednom u tri do pet godina.
Nadasve je bitno zadržati razliÄ ite oblike umjetniÄ kog izriÄ aja, i primjenjivati ih po prilici isklonostima gledaliÅ¡ta.
U No teatru treba pridavati posebnu pozornost da pri tumaÄ enju žestokog lika ne izostanunježna osjeÄ anja- ako to uspije, glumac postiže neobiÄ nost. Isto vrijedi i obrnuto. DržeÄ ise tih principa, glumac Ä e uspjeti izbjeÄ i grubost u pokretu.
Neophodan uvjet postojanja cvijeta je da je on predmet naÅ¡e tajne, i ako je obrnuto, on prestajepostojati. Prema usmenoj tradiciji, cvijet je pojava neobiÄ nih svojstava, on je zapravo neznanjegledalaca. Poanta svakog cvijeta je u tajni koju on posjeduje, te obitelji koje otkriju neku tajnu,trebaju je prenositi svojim potomcima i brižlljivo je Ä uvati.
U Sutri stoji: „Zlo i dobro nisu stvari odvojene, ispravnost i izopaÄ enost jedinstvena supojava.“ Drugim rijeÄ ima, cvijet Ä e se razlikovati prema gledaocima i njihovom duhu, alikoji Ä emo smatrati pravim?? Onaj koji se prilagoÄ ava potrebama trenutka.
Dodatne napomene o usmenoj tradiciji:Znanje se prenosi samo jednom potomku svakog koljena. U okviru usmene tradicije kaže se :“PorodiÄ na loza se ne uspostavlja rodbinskim vezama veÄ nasljeÄ ivanjem tradicije.
Ä ovjek ne nastaje roÄ enjem, veÄ se stvara uÄ enjem.“ To je paradoksalno zato Å¡to seonaj jedan potomak koji je izabran da bude glumac bira upravo po nekim sposobnostima koje IMA ionaj koji pokazuje sklonost, no o tome Ä e viÅ¡e biti rasprave u slijedeÄ em poglavlju.
SEDAM godina- sa ovom se umjetnoÅ¡Ä u u pravilu kreÄ e sa sedam godina. Na tom uzrastudijete veÄ pokazuje sklonosti i nadarenost. U tom sluÄ aju dozvoljava mu se samo bavljenjepjesmom, plesom ili hatarakijem (siloviti ples pojedinih likova, kao Å¡to su: bogovi, ratnici ili demoni,za razliku od ljupkog plesa mai koji izvode žene, djeca ili kurtizane) .
Ne smije se pojavljivati u uvodnom komadu predstave, ali se može pojaviti u komadu treÄ e iliÄ etvrte kategorije.
Ovdje je primjer ranije navedenog- dijete pokazuje sklonosti prema glumi pa ga zato biraju zanasljednika obiteljske loze.
Nakon DVANAESTE ili trinaeste godine-nakon tog uzrasta glas stjeÄ e svoju trajnu visinu, a i um jetada osposobljen shvatiti No. UÄ eniku se postepeno pokazuje cjelokupni repertoar. Tada setakoÄ er osvaja ljupkost, iako djetinja, a momaÄ ki glas ima izrazitu ljepotu. No, ipak djetetu se nedopuÅ¡ta da izvodi suviÅ¡e komplicirane pokrete, jer Ä e u tom sluÄ aju oni izgledatibesmisleno.Stalno mu se treba naglaÅ¡avati znaÄ aj pravilnog izvoÄ enja, a dozvoliti da ipakizvodi one aspekte za koje je posebno nadaren (pjesma, ples ili hataraki).
Taj cvijet koji posjeduje uÄ enik nije istinski, veÄ trenutni. Dijete joÅ¡ nije ovladalo svojimsposobnostima. S njim se tada treba raditi na usavrÅ¡avanju teksta, hatarakija i pokreta.
Nakon SEDAMNAESTE ili osamnaeste godine- Ovdje su takoÄ er malobrojne vježbe kojeuÄ enik može raditi. Jer, glas se sada izmjenio i cvijet kojim je vladao- iÅ¡Ä ezao, a tijelo seizdužilo te je njegova prvotna privlaÄ nost nestala. UÄ enik Ä esto, povodom tih potpuno novihsredstava kojima raspolaže, Ä esto gubi hrabrost. UÄ enik se tada, i pod uvjetom da jeizložen poruzi, ne bi trebao obazirati na to (ili koristiti kakav drugi izgovor za odustajanje), veÄmora u osami, zorom i predveÄ er, vježbati glas trudeÄ i se dostiÄ i visine.
U ovom razdoblju uÄ enik donosi Ä vrstu odluku, jer zna da je na prekretnici karijere i da su upitanju njegova buduÄ nost i njegov život. Napusti li tada No, razvoj njegovih sposobnosti Ä e se DVADESET Ä ETIRI ili dvadeset pet godina- u ovom životnom dobu umjetniÄ ke sposobnostipoÄ inju dobivati svoje konaÄ ne oblike. To je kritiÄ ni trenutak vježbanja jer su glas i tijelopotpuno oformljeni. Jer zapravo glas i tijelo su dva aduta No glumaca. Ako glumac ima kraj sebeveÄ priznate i kvalitetne umjetnike, on Ä e se okititi rijetkim cvijetom. Iako, on joÅ¡ nije dosegaoistinski cvijet nego je gledaoce samo zaveo rijetkim cvijetom, te se on mora joÅ¡ jaÄ e truditisvladati pokret i pojaÄ ati vježbanje. Ovo životno razdoblje Zeami naziva POÄ ETAK- ukolikoje uÄ enik svjestan stupnja na kojemu se zaista nalazi, taj cvijet Ä e zauvijek zadržati.
TRIDESET Ä ETIRI ili trideset pet godina- sposobnosti se sada nalaze na vrhuncu razvoja.
Umjetnik je usvojio primjedbe, ovladao umjeÅ¡noÅ¡Ä u i stekao priznanje. Ukoliko nije, treba se saistinom suoÄ iti, jer nakon Ä etrdesete dolazi zamiranje. Ako do tog doba ne dobije priznanje,neÄ e ni znati je li ovladao sposobnostima. Umjetnik treba poveÄ ati samokritiku i strogost premasamome sebi.
Ä ETRDESET Ä ETIRI ili Ä etrdeset pet godina- u tim godinama se glumÄ eva sredstva upotpunosti mijenjaju. Cvijet tjelesni u nepovrat nestaje. Zauvijek prestaje glumiti sarugaku otvorenoglica (osnovno pravilo No-a: depersonaliziran glumac koji u tu svrhu koristi masku ali i sposobnostkontrole vida, koje dugo ostaje nepomiÄ no). Ne smije se viÅ¡e baviti tananim pokretima. Postupakmu je umjeren i prilagoÄ en starosti, lagan i bez suviÅ¡nih napora, cvijet tada prepuÅ¡ta zamjeniku inadopunjuje njegovu igru. SaÄ uva li sve do tih godina cvijet, bit Ä e to cvijet istinski. No,poznavanje samoga sebe osnovno je obilježje duha majstora (umjetnosti).
NAKON PEDESETE-nakon tih godina, osnovno je pravilo suzdržavati se od svake glume. Paipak, ukoliko je istinski majstor i lišen prava da igra, te više nije u stanju mnogo pokazati, cvijet muzauvijek ostaje.
Najvažniji cilj je postiÄ i valjanu sliÄ nost u svemu. Velike su razlike u pokretima seljaka idvoranina, no i u kostimima, a i u uzrastu glumaca koji tumaÄ e te likove.
ŽENAUloge žena primjerene su mlaÄ im glumcima. No, ova uloga može se smatrati najtežom.
Å to se tiÄ e kostima (haljina i hakama- vrsta podsuknje), treba se izriÄ ito držati uputstava. Akose radi o ženama roda nijogo ili koi (carske supruge drugog i treÄ eg ranga) treba se o njihovomponaÅ¡anju obavijestiti, jer se do njih ne može doprijeti.
Haljine se nose otmjeno a takvo je i držanje. Ako se tumaÄ i plesaÄ ica, luda ili Å¡irabjoÅ¡i(igraÄ ice s kraja helenskog doba koje su plesale u muÅ¡kim kostimima), treba nastupati salepezama i najtananijim ukrasima te pokretom osloboÄ enim grubosti. Bokovi su tada istaknuti, atijelo mekano. Posebno je pravilo Å¡to se tiÄ e vanjskog izgleda: pogled, stav, odjeÄ a- sve jeodreÄ eno u tanÄ ine. To mi samo govori o tome kako u No teatru posebnu važnost imaženstvenost- pojam žene. Ipak, ne sviÄ a mi se Å¡to je spoljaÅ¡nost jedino Å¡to je kod ulogežene bitno. To degradira pojam žene- ako mene pitate.
STARACPokret starca pripada najveÄ im tajnama No staze, jer se u njegovoj interpretaciji vidi stupanjsposobnosti glumca. OponaÅ¡a li grubo starÄ ev hod, kleca li koljenima i povije li leÄ a, cvijet Ä eodmah nestati i njegova gluma Ä e liÄ iti na nekadaÅ¡nju igru (glumiti Ä e drevnim stilom, u komeje najznaÄ ajniju ulogu imao pokret, zapostavljala se ljupkost kao bitan aspekt glume). Mislim da jeova opaska vrlo bitna jer je mogu povezati sa pojmom istinitosti kod Stanislavskog. Naime, ontakoÄ er napominje kako nije dovoljno samo poznavati naÄ in, Ä ak bitnije od toga je posjedovati istinitost iskaza- koju Zeami naziva ljupkoÅ¡Ä u.
ULOGE OTVORENOG LICARadi se o likovima niskog porijekla, moglo bi se uÄ initi da je stvar laka, no, ako su glumÄ evesposobnosti nerazvijene- odsustvo maske postaje nepodnoÅ¡ljivo. Pokret se mora prilagoditi naravisvakog lika. Lik se doÄ arava držanjem, tjelesnim stavom. Lice zadržava svoj prirodni izraz, nesmije nikad namjeÅ¡teno izgledati.
LUDAJedna od najznaÄ ajnijih liÄ nosti No pozoriÅ¡ta. Ludilo najÄ eÅ¡Ä e izaziva duh koji zaposjedneÄ ovjekovu duÅ¡u. Japanska rijeÄ podrazumijeva i mahnitost, kao obilježje tog lika. Ta ulogabudi najveÄ e zanimanje u No teatru. Oblici ludila su mnogobrojni, te umjetnik koji na toj stazipostigne vjeÅ¡tinu, ostvaruje uspjeh u svakom od deset pravaca. Radi li se o nekoj opsjednutosti,prokletsvu božjem, glumac Ä e najlakÅ¡e oponaÅ¡ati biÄ e koje se uvuklo u Ä ovjekovu duÅ¡u.
MeÄ utim, ludilo izazvano tugom, mnogo je teže doÄ arati. Doživi li glumac tugu kao samusuÅ¡tinu svoje igre, sigurno Ä e zanimanje publike postiÄ i. Izazove li gledaoÄ eve suze, glumacÄ e u sebi osjetiti najveÄ i stupanj ljupkosti.
Kostim mora odgovarati stanju duÅ¡e, a najÄ eÅ¡Ä e Ä e nositi upadljive boje i sezonski cvijet.
Ludu otvorenog lica samo Ä e glumac najrazvijenijih sposobnosti moÄ i izvoditi. Pokret je u tojulozi najveÄ a tajna, pa se poÄ etnicima ne preporuÄ a.
AÅ URA.
. je duh mrtvog ratnika. Ä ak i ako se valjano glumi, zanimanje koje budi kod publike je niÅ¡tavno,osim uloga junaka iz klanova Minamoto i Taira, koji bude posebno zanimanje. Takav No zahtjevasjajnu glumu. Trebaju se izbjegavati plesni pokreti ( osim ako glumac ne igra kroz hatariki ili tražinadahnuÄ e u plesu mai ) , a posebnu pozornost treba posvetiti da se ples ne bi pretvorio udemonski ples.
BOGNjegov pokret najÄ eÅ¡Ä e podsjeÄ a na demona, zbog silovitosti. MeÄ utim, razlika izmeÄ uboga i demona je primjetna. Plesno tumaÄ enje kod boga je opravdano, za razliku od demona.
Kostim odgovara božanstvu, odjeÄ a je brižljivo odabrana. Ovaj lik se obiÄ no pojavljuje udrugom dijelu komada, a u prvom isti glumac tumaÄ i uloge ( i demona i boga ) u ljudskomobliÄ ju.
DEMONUloga pripada Å¡koli Jamato. Iako bude veliko zanimanje publike, izrazito su zahtjevne uloge.
OponaÅ¡a li glumac demona iz pakla ( umjesto da sa hatarikijem pogleda uprtog u partnera pratiritam i udaraljke ) , zanimanje Ä e posve opasti, jer Ä e prizor biti jeziv. Mali broj glumaca imasposobnosti za ovu ulogu. Konflikt ovoga lika je u tome da su suprotstavljene dvije osnovne strane-užas demona i zanimanje ( koje se vrlo lako izgubi zbog užasa ) , pa glumac koji je u stanjuizazvati zanimanje publike igrajuÄ i demona uživa veliku Ä ast i cvijet istinski.
Želja da se demonu udahne zanimljivost znaÄ i „za cvijetom na kamenoj liticitragati“ .
PODANICI KINESKOG CARALikovi posebnih obilježja. Stalna pravila vježbanja ne postoje. Osnovni Ä inilac je kostim,potom maska, postupak glumÄ ev mora biti neobiÄ an. Uloge odgovaraju glumcima velikogiskustva. Kostim je prilagoÄ en kineskoj modi.
SVEÄ ENIKRijetko se susreÄ emo s ovom ulogom, pa se smatra da ne zahtjeva preveliko vježbanje.
Naglasak je na dostojanstvenom držanju, a ukoliko se radi o pustinjaku ili sveÄ eniku nižegzvanja, treba posebno izraziti skruÅ¡enost i predanost hodoÄ aÅ¡Ä u.
I- Tri najviÅ¡a stupnja:1. STIL IDEALNOG CVIJETA:U zemlji Å inre, sunce usred noÄ i blista.
Ä udesna je ljepota glume majstora No pozornice. Na ovom najviÅ¡em stupnju, glumac Ä epromatraÄ a i bez namjere ganuti i potresti jer se njegova igra neposredno srcu obraÄ a. To jenajviÅ¡i stil idealnog cvijeta.
2. STIL CVIJETA DUBOKE LJUPKOSTIZaÅ¡to su sve planine, osim jednog jedinog vrha, snijegom pokrivene?Dosegne li ovaj stupanj, glumac je zaÅ¡ao u najveÄ e dubine umjetnosti. Visina uvijek ima granicu,dubina je nema. stil cvijeta duboke ljupkosti se zato poimlje kao vrh bez snijega okružentisuÄ ama nižih bijelih planina.
3. STIL RIJETKOG CVIJETAPregršt snijega u peharu od srebra.
Stil rijetkog cvijeta je blistava i Ä ista bjelina snijega u peharu od srebra.
II- Tri srednja stupnja:1. STIL ISTINSKOG CVIJETAMeka se svjetlost iz maglice Å¡iri, a planinski vrhovi crvenim sumrakom blistaju.
OvladavÅ¡i ovim stilom, glumac zapoÄ inje svoj prodor u oblast cvijeta.
2. STIL ZNANJALjepota planina i oblaka, mora i mjeseÄ ine izraz prirode je svekolike.
Kako ljepotu prirode iskazati?Glumac koji doÄ e do ovog stupnja, sposoban je to uÄ initi. Na ovom mjestu on odluÄ uje hoÄ eli napredovati ili silaziti ka nižim stupnjevima.
3. STIL POÄ ETNE LJEPOTEIstinska staza ni nalik nije stazama obiÄ nim.
Da bi savladao istinsku stazu, glumac mora poÄ eti od obiÄ nih staza. Odavdje poÄ injesaznavanje od devet stupnjeva- to su vrata na kojima se ulazi u No.
III- Tri najniža stupnja:1. STIL SNAGE I ISTANÄ ANOSTISjenka se Ä ekiÄ a od zlata kreÄ e, a oÅ¡trica raskoÅ¡nog maÄ a hladnom svjetloÅ¡Ä u sija.
Pokreti sjenke zlatnog Ä ekiÄ a simbol su snage, a sjaj raskoÅ¡nog maÄ a simbolizira hladnuglumu.
2. STIL SNAGE I GRUBOSTITri dana prije nego Ä e na svijet doÄ i, bivola da proždere tigar je u stanju.
Proždiranje bivola znak je snage, ali i grubosti.
3. OLOVNI STILPet je vrlina u vjeverice.
Konfucije kaže da je u vjeverice pet vrlina- penje se na drvo, kupa se u vodi, kopa po zemlji,skaÄ e i trÄ i- ali, svih pet vrlina ograniÄ eno je njezinom veliÄ inom. Gluma je na ovom stupnjuliÅ¡ena istanÄ anosti, a stil je sirov.
Najprije srednjim, pa najviÅ¡im, pa najnižim. Naukovanje poÄ inje stilom poÄ etne ljepote i tokroz 2 osnovna komada.
Zatim glumac kreÄ e u stil znanja. Ovdje se bavi brojnim komadima, ne zanemarujuÄ i ono Å¡to jenauÄ io iz proÅ¡log stila.
Glumac dolazi do stil istinskog cvijeta. Od dva poÄ etna komada dolazi do tri tipa uloga: starac,žena i muÅ¡karac.
Kad proÄ e sva tri srednja stupnja, glumac mora sam sebi odgovoriti na pitanje: shvaÄ a li istinskismisao cvijeta.
Svi stilovi, ipak, poÄ ivaju na stilu znanja. Na tom stupnju glumac donosi odluku da je/ nijesposoban krenuti na viÅ¡e stupnjeve. Pronikne li u istinski smisao cvijeta, do cvijeta istinskog Ä ese popeti. Ne shvati li ga, uputiti Ä e se prema nižim stilovima. Pravi put je prema viÅ¡imstupnjevima. No, kad i njima ovlada, glumac treba savladati i najniže stupnjeve- njegova Ä egluma i tada biti ljupka- jer je savladao cvijet istinski.
No teatar je dakle, kompleksna umjetnost dostupna onima koji od malih nogu posjeduju velikuljubav prema glumi. Velike su žrtve i odricanja No glumaca u korist razvitka i kvalitete izvoÄ enja.
BuduÄ i da je ova umjetnost tradicionalna, velika je Ä ast biti kvalitetan glumac, dokazati da jedostojan odabira. Ono Å¡to je meni najbitnije u cijeloj ovoj priÄ i je naglasak na istinitosti. Glumac usvakom trenutku treba biti svjestan stupnja na kojem se nalazi, stremeÄ i joÅ¡ veÄ em razvojusvoje glumaÄ ke liÄ nosti. Ova uputa glumcima prilagoÄ ena je istoÄ njaÄ kom shvaÄ anjuumjetnosti (takvim je vokabularom pisana). No, pravila o istinitosti mogu se primjeniti svugdje, istinaje u svakom teatru prijelomna sastavnica koja odreÄ uje glumca. Zeami zapravo govori o tome daje istinitost iskaza ekvivalent sa istinitoÅ¡Ä u osobe, a meni kao glumaÄ kom sjemenu to znaÄ imnogo, buduÄ i da se ne obrazujem da bi bila slavna, veÄ da bi posjedovala cvjetove, da biživjela glumu.
Bitno je shvatiti da gluma nije lak pokazivalaÄ ki posao, ovdje se ne radi o imitaciji života, veÄ oproživljavanju iluzije, te glumac dijeli te emocije sa publikom. On nije samo gledan, poantanjegovog poziva ne nalazi se u slavi- slava je rezultat iskrene diobe sa publikom.
Mnoga su pravila (baÅ¡ kao i u sportu) igre, velika su odricanja, velika je ljubav potrebna da bi netkobio glumac. IzjednaÄ iti glumu sa religijom (No teatar je nastao iz rituala) nije greÅ¡ka, jer ježivotni poziv glumca bilo kojeg teatra- da glumi- da ulije vjeru nevjernicima, da bude ogledalo svihduÅ¡a u gledaliÅ¡tu. To je poziv pun ljubavi i nipoÅ¡to nije povezan sa egoizmom, kao Å¡to se nazapadu u kapitalistiÄ kim druÅ¡tvima prikazuje.
Teatar je neiscrpno vrelo inspiracije, a ova uputa glumcima sigurno Ä e i laikapotaknuti na razmiÅ¡ljanje o vlastitom obnaÅ¡anju prema svojim životnim suputnicima.

Source: https://saturn.ffzg.hr/razmjenavjestina/index.cgi/trackicanudi.pdf?action=pdf_export;page_selected=trackicanudi